Ekonomija

Tekst: Biljana Marković

Foto: Radio Kotor / B.M.

Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ćemo podnijeti inicijativu za zaštitu grbaljske pamidore kao autohtonog poljoprivrednog proizvoda sa područja Grblja, saopštio je Radio Kotoru Đorđija Ivetić, maslinar i vinogradar iz Grblja. 

Na tu temu, ističe, već je razgovarao sa predstavnicima ministarstva.  

„Zaštita grbaljske pamidore je potrebna, jer se bojim da nam ovu našu sortu ne preuzmu, kao što su sortu loze bratkovina, koja se sada uzgaja i u Hrvatskoj. Naime, prije dvije, tri godine sam bio na noćnjaku gdje sam sjedio sa ljudima sa Hvara koji su mi kazali da su nam uzeli ovu sortu loze“, pojašnjava Ivetić.
 
Napominje da će se u cilju zaštite grbaljske pamidore pristupiti osnivanju nevladine organizacije (NVO), te podnijeti zahtjev.

„Potom će se, kako sam razumio tokom dosadašnjih razgovora u ministarstvu, pratiti proces uzgoja i proizvodnje tokom tri godine. Ne znam još sve detalje, ali svakako nastojimo da što prije osnujemo NVO“, kazao je Ivetić.

Napominje da je posljednjih godina u Grblju zastala proizvodnja pamidore.

„Nas nekoliko u Grblju je proizvodimo, jer interesovanja nema. Stariji više ne mogu, a mladi su nezainteresovani, jer je opala cijena zbog velikog uvoza iz Albanije i Grčke. Nekada se inače u čitavom Grblju proizvodila pamidora. Recimo ja sam nekada imao od 1.500 do 3.000 strukova, sada samo stotinu korjena. Na kotorskoj pijaci je sada prodaje nekoliko Grbljana, ali su to vrlo male količine u odnosu na ranije godine kada smo donosili po deset gajbi dnevno i sve je prolazilo“, navodi naš sagovornik.

Upitan koje karakteristike grbaljsku pamidoru preporučuju konzumentima u odnosu na druge sorte paradajza, podvlači da su to jedinstven ukus, ali i miris.

„Kada se presječe poput sira je, dakle nema sjemenki, a u ustima se topi. Ima lijep, poseban miris. Takođe, karakteriše je to što ne može da sazrije na peteljku, odnosno do kraja peteljke, što na primjer nije slučaj kod holandske sorte“, zaključio je Ivetić.